UPOZNAJ DOMOVINU DA BI JE VIŠE VOLIO:
Brtonigla - Autentično svjedočanstvo sklada istarskog šarma, prirode i kulture
Piše: Marin Stipanić

Današnja turistička Istra obiluje mnoštvom najraznovrsnijih turističkih kapaciteta i sadržaja od onih na njenom obalnom, primorskom dijelu, do onih sve aktuelnijih i traženijih u unutrašnjim ruralnim područjima. Osim već poznatog stacionarnog turizma u mnogobrojnim hotelima, apartmanskim naseljima, kampovima, privatnom smještaju, danas se u Istri sve više razvija nautički, kongresni, izletnički, lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, sportsko-rekreacijski, ronilački, konjički te gastronomski turizam. Razvoju posljednje navedenog oblika turizma Istrijani mogu zahvaliti jednoj skupocjenoj vrsti gljiva-tartufima, a zahvalili su na način što su izgradili spomenik toj gljivi u mjestu Livade pored Buzeta svjetskom centru tartufa. U prilog tome govori i podatak da je jedan Amerikanac, vlasnik lanca rstorana u San Franciscu, u dokumentarnom serijalu Gorana Milića na pitanje gdje je najbolje jeo izvan svojih restorana odgovorio upravo u Buzetu. Malo je neobično izgraditi spomenik gljivi, a mnogi velikani ne samo Hrvatske već Europe, svijeta nisu dobili takvu počast. Ništa neobično reći će Istrijani, a kako i ne bi izgradili i tu gljivu kad im donosi enormne prihode i osigurava porebnu koricu kruha u životu. Nekima i malo više od toga. Koliko je ta gljiva cijenjena i skupocjena dokazuje podatak da kilogram košta od 4,000-9,000 EUR. Uz dobro jelo ide i dobra čašica i upravo s tom mišlju uputili smo se u Brtoniglu.

Vino od loze i mliko od koze

Istri je vino nerazjašnjiva potreba, ali i ljubav. To je kultura življenja, jelo i piće, njihova molitva. To potvrđuje i poslovica: „Vino od loze i mliko od koze. Od pšenice se živi, a vino je mit: Kruh je za tilo, vino je za dušu“, reći će naši stari. Inspiracija koja bila potrebna za smisliti uzrečice pout ove, ali drugih sličnih, dokaz je s koliko strasti Istrijani pristupaju vinu. Ukupna površina vinograda u Istri je 6.151 hektar (od toga zapadno istarsko vinogorje - Poreč, Buje, Pula, Rovinj prekrivaju 5.839ha), središnje vinogorje (Buzet, Pazin) -209ha, a istočno (Labin) - 103 ha.

Brtonigla - grad vina

Smještena u sjeverozapadnom dijelu Istre danas je Brtonigla izgradnjom zapadnog kraka ceste istarskog „ipsilona“ dostupnija nego ikad. Mjesto je uzdignuto na ruševinama starog prethistorijskoga kaštela. Čitav kraj broji više takvih gradina, prethistorijskih ljudskih naseobina, koje su se još u brončano doba gradile na uzvisinama, a danas spadaju u nacionalna kulturna dobra. Brtonigla se prvi put spominje u dokumentima iz 1234. godine pod imenom Ortoneglio ili Hortus Niger, što u prijevodu znači vrt zemlje crnice, a to najbolje opisuje boju ovdašnjeg tla. Najvažnija je proslava fešta Svetoga Roka koji se slavi 16. kolovoza. Budući da je ovo zemlja dobroga vina, svakoga se proljeća održava Fešta istarske malvazije.
Iako Brtonigla površinski zauzima tek dva posto najzapadnije hrvatske županije, proizvodi čak 10 posto ukupne proizvodnje istarske županije. Pored toga, treba spomenuti i „Vinske ceste“, jer i po broju vinskih podruma u Istarskoj županiji, općina Brtonigla ima apsolutnu većinu.

Idealna za uzgoj vinove loze jer je na brežuljcima izloženima suncu, te istovremeno blagoj mediteranskoj klimi koju osigurava blizina mora, Brtonigla je jedina općina u Hrvatskoj koja je primljena u svjetski poznatu Talijansku nacionalnu udrugu „Citta del vino-Gradovi vina“ i u Europsku mrežu „Recevin“. To se službeno dogodilo na generalnoj skupštini, 16.studenoga 2002. godine u Montalcinu (Toscana) - u kraljevstvu renomiranog vina - „Brunello“.

Istarska vina

Što se sortimenta tiče, valja reći da 70% vinograda zauzimaju sorte bijeloga grožđa (Malvazija kao najraširenija, Chardonnay, Pinot bijeli i sivi), dok preostalih 30% pripada crnim sortama grožđa (autohtoni Teran, Merlot, Borgonja, Hrvatica, crni Pinot, Cabernet sauvignon). Pedološki sastav zemljišta u dobroj mjeri određuje raspored sorti, tako da crvenica raširena po priobalju svojom debljinom i visokim udjelom gline poziva više na uzgoj crnih sorti grožđa, dok laporasta zemlja unutrašnjosti više odgovaraju uzgoju bijelih sorti grožđa, koje sa ovakvih terena postižu bolju mekoću i mirisnu svježinu. Manji dio proizvodnje koji je vrijedan spomena svakako pripada muškatnim sortama koje nalazimo u okolici mjesta Momjan (Žuti), te u okolici Poreča (Roza).
Najreprezentativnije vino istarskog vinogradarstva, malvazija istarska, raširena je ovim područjem na 60% vinograda. Unatoč znanstvenim istraživanjima još nije utvrđeno podrijetlo malvazije istarske. Prema nedavnim istraživanjima Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, u usporedbi organoleptičkih parametra malvazije istarske i chardonnaya - ukupna kiselost, prikupljanje sladora, suhi ekstrakt i sadržaj alkohola u vinu - dokazuje se visoki potencijal istarske sorte.
U prošlosti se vino proizvodilo postupcima duge maceracije (Maceracija - izluživanje čvrste supstancije u hladnom s pomoću tekućine-vode, alkohola, etera, lužine ili kiseline) na kožicama, pa je i vino imalo intenzivnu zlatno-žutu boju sa pomalo oksidativnim osobinama, ali je zato bilo vrlo jako i puno.

Očaravjući istarski krajolik

Unazad tridesetak godina uvođenjem moderne tehnologije, kontroliranjem temperature vinifikacije i blažim prešanjem grožđa, ovo vino postaje mekše, nježnije, svježije i elegantne arome bijelog cvijeća i zrelog voća. Osamdesetih godina grupa vinara, koja teži visokoj kavoći, odlučuje stvoriti novi imidž i stil za malvaziju istarsku.
Osim što su me na ovom izletu očarale priče istarskih vinara, očaravjući je i istarski krajolik koji nudi beskrajna zadovoljstva ponudom svojih malih sela bogatih kulturom i skladom. Šarm Istre osjeća se upravo u tom intenzivnom odnosu, između prirode i kulture u skaldu s njezinim različtostima. Autentično je svjedočanstvo toga sklada upravo Brtonigla.
Priroda se pobrinula da nije samo jesen i vrijeme berbe grožđa očaravjući dio godine u Brtonigli. Ipak, to je čarobni trenutak u kojem se, nakon godinu dana konačno, vrlo pažljivo ubiru dragocjeni grozdovi. Nakon berbe grožđe se predaje majstorima podruma gdje započinje dugotrajan proces tajanstvene alkemije kojom će nastati vino koje je Brtoniglu proslavilo kao vinogradarsko središte i osiguralo joj eksluzivan naziv „Grad vina“.

 Ispiši članak
 Pošalji članak na e-mail
 Komentiraj članak

Hosteler je magazin za mlade globetrottere i vlasnike EURO<26 iskaznica. Magazin izdaje Hrvatski ferijalni i hostelski savez 4 puta godišnje u 15 000 primjeraka. Besplatno se distribuira svim članovima te po srednjim školama (uz preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa), fakultetima i drugim mjestima od interesa mladih.
Magazin je djelo mladih volontera koji vas pozivaju da im se pridružite u njihovom radu s ciljem popularizacije djelatnosti i aktivnosti mladih.
Magazin "Hosteler" je kao periodična tiskovina prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem 1276.

Broj 32

Broj 31 Što je hosteler bez... hi.euro!!! Istraživanje nezavisnih putovanja mladih i studenata u Hrvatskoj Pura vida Costa Rica - Zalutati kao Columbo I. dio Kina - Hua Shan, Shaolin, Shanghai... Norveška – zemlja superlativa Putovima pape Ivana Pavla II. Hum - Izlet u najmanji grad na svijetu Antonija Šola – Obožavam putovanja! Umreženi – danas i nekad

Broj 30 Studiranje u inozemstvu Ivrea - Kako je hrvatski ban zatvorio talijanski karneval... San Francisco - Cvijet u kosi, ljubav te nosi Pingyao - najbolje sačuvani drevni grad u Kini Manana – bez presinga putešestvija po Južnoj Americi Sofija & Istanbul - avantura u domovini kebaba Gvozd Ana Jelušić - Obožavam atmosferu u hostelima! De modo cacandi Tko će začepiti usta najvećem filmskom brbljavcu? KVIZ: Idemo na istok Europe!

Stariji brojevi: Broj 29 Broj 28 Broj 27 Broj 26 Broj 25 Broj 24 Broj 23 Broj 22 Broj 21 Broj 20 Broj 19 Broj 18 Broj 17 Broj 16 Broj 15 Broj 14 Broj 13 Broj 12 Broj 11 Broj 10 Broj 9 Broj 8 Broj 7 Broj 6 Broj 5