 HOSTELERCOOL:
Facebook - Kako se moj život preselio na mrežu svih mreža
Piše: Mislav Nekić
'Check out my Facebook profile I set up a Facebook profile with my pictures, videos and events and I want to add you as a friend so you can see it. First, you need to join Facebook! Once you join, you can also create your own profile…
ovo mooooooooraš vidjeti…Thanks, Tajci'. Sadržaj je ovo e-mail poruke koju mi je prije otprilike dva mjeseca poslala frendica Tajči. Iako inače nisam neki ljubitelj internetskih društvenih mreža, odlučih se učlaniti i vidjeti o čemu se tu radi. Nakon samo četiri minute, koliko traje učlanjenje postao sam član Facebooka. U roku od sat vremena, koliko sam proveo istražujući novi virtualni svijet, dobio sam pet pozivnica za prijateljstvo. Naravno, od frendova iz realnog vremena koji su mi mjesecima prije slali pozivnice, a koje sam ja uporno ignorirao i slao u neželjenu poštu. Nakon nekoliko dana, shvatio sam da svoje profile ima pola ljudi s posla. Drugu polovicu čine frendice i frendovi iz osnovne, srednje škole, fakulteta i lokalnog birca. Ukratko svi su tu. Čak i većina nas iz Hostelera.
Autentičnost i identitet
Vrijednost Facebooka 15 milijardi dolara
Mark Zuckerberg (23), osnivač je i generalni direktor Facebooka, tvrtke čija vrijednost se danas procjenjuje na 15 milijardi dolara. Cijela priča počinje u proljeće 2005. kada Mark s ulagačkom tvrtkom Accel Partners potpisuje ugovor o dokapitalizaciji vrijedan 12,7 milijuna dolara. Dovoljno razloga za slavlje s prijateljima. Sjeo je u auto da bi se iz Palo Alta odvezao u Berkeley gdje su ga a šampanjcem čekali suosnivači tvrtke. Zaustavio se da 'natanka gorivo za 100 kuna'. Na blagajni ga je dočekao pljačkaš s riječima: daj lovu ili pucam. Naravno, mladić je kao da se ništa ne događa, po naški rečeno praveći se lud, izjurio s benzinske i autom odjurio na feštu. Godinu dana kasnije napravio je sličnu ludost čime je privukao pažnju cijelog svijeta. Naime, Yahoo mu je za vlasništvo nad Facebookom ponudio milijardu dolara, no Zuckerberg je lovu odbio, obrazloživši da je taj iznos prema njegovoj procjeni premali. Facebook, web stranica čiji su prihodi u doba Yahoove ponude bili gotovo milijun puta manji od novca koji je za nju mogao dobiti počeo se širiti među korisnicima brzinom kakvu nikad nisu dostigli ni blogovi, ni MySpace, ni bilo koji drugi web nove generacije. Ubrzo su stigle ponude Googla i Billa Gatesa. U tržišnoj utakmici kao pobjednik je izašao Microsoft koji je za 1,6 posto udjela u Facebooku platio 240 milijuna dolara, čime je prema procjenama stručnjaka Facebook procijenjen na 15 milijardi dolara. Facebook je prva prava prilika Microsoftu da konačno zada ozbiljniji udarac Googleu, svojem najvećem rivalu na tržištu internetskog oglašavanja, najbrže rastućem segmentu IT-ja oko kojeg će se u narednom razdoblju vrtjeti najveći novac. U novoj investiciji Microsoft je prepoznao novi Google jer broj korisnika je prešao 50 milijuna.
Što je tu toliko privlačno? Jednostavno pitanje, no ni danas, nakon dva mjeseca 'fejsbukiranja' ne mogu vam dati jednostavan odgovor. Pogotovo uzme li se u obzir da slični internetski servisi (najpoznatiji je MySpace) postoje već godinama, a nikada mi nije palo na pamet da postanem dio internetske zajednice. Facebook je, za razliku od MySpacea koji je zamišljen kao mreža za potragom nepoznatih prijatelja, zamišljen tako da se međusobno putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu. U tom smislu, Facebook ima dvije kvalitete koje drugi socijalizacijski servisi nemaju - autentičnost i identitet. Korisnike se potiče na to da šalju osobne informacije, fotografije iz privatnih albuma, da popunjavaju upitnike o tome kakve knjige čitaju, kakve filmove vole, kakvu glazbu slušaju, što vole jesti, gdje su sve putovali. Time se korisnike potiče i na iskrenost - budući da najčešće mogu vidjeti samo profile onih ljudi s kojima su međusobno povezani i da se s drugim korisnicima mogu povezati tek ako obje strane na to pristanu, nema nekog naročitog smisla u stvaranju lažnih identiteta i profila. Iskreno popunjeni profili, s pravim imenom i prezimenom, kao i autentične informacije o pojedinom korisniku Facebooka razlog su zbog čega se taj servis usmenom predajom toliko brzo proširio: svi žele znati što više o svojim poznanicima i prijateljima i žele s njima kontaktirati što češće. Mogućnost da se dozna što trenutačno rade i u kakvoj su fazi života osobe s kojima se pojedini korisnik susreće i u stvarnom životu ili se susretao prije, zaslužna je za takvu adiktivnost Facebooka, s obzirom na to da se o svakoj promjeni na profilima primaju automatizirane obavijesti.
Moderni spomenar
No, da ne duljimo - krenimo s upoznavanjem. Da bi postali korisnik prvo se morate registrirati. Postati korisnikom Facebooka može bilo tko, besplatno, na dva načina. Prvi je da vas već postojeći korisnik koristeći jednostavan servis za pozivanje novih korisnika pozove. Dobit ćete mail i dovoljno je kliknuti na link primljen u tom mailu i započet će proces registracije. Drugi je način da se bez prethodnog poziva u internetski preglednik utipka adresa www.facebook.com, a potom i na link za registraciju. Slijedi kreiranje profila u kojem ćete upisati osnovne podatke poput imena, prezimena, škole, faksa, spola, datuma rođenja, grada, države i slično. Vjerojatno prva stvar koju ćete napraviti biti će instaliranje alata nazvanog Friends. Usporedio bih ga s vremenom osnovnoškolskih spomenara u kojem se nalaze fotografije i imena te linkovi na profile vaših prijatelja. Mini-feed alat je podsjetnik o koracima vaših prijatelja. Naime, sve promjene koje vaši prijatelji naprave u svom profilu, pokazivat će se i vama te vam olakšati snalaženje jer s vremenom će snalaženje na 'fejsu' postati komplicirano. Nezaobilazan alat jest Wall i Super Wall, nešto slično mini chatovima. Mjesto na kojem bilo tko od posjetitelja može ostaviti nekakvu poruku, sliku ili video koju će ostatak vaše ekipe moći pročitati.
To je početak. Mogućnosti su puno veće. Ono što je mene oduševilo su mreže(networks) i grupe(groups) koje okupljaju korisnike iste škole, fakulteta ili primjerice ljubitelja Hostelera. Ovi alati korisnicima olakšavaju pronalaženje te komunikaciju s potencijalnim prijateljima koji dijele iste interese. No ni to nije sve. Plug-inovi odnosno programi poput kvizova, testova, igara i još puno toga. Ja i moj Vampire Warrior svakodnevno pijemo krv mojim prijateljima. A u igri Attack (slično Riziku) udružio sam se s ekipom s posla i pokušavamo (za sada neuspješno) pokoriti svijet.
Servis za mlade
 Uz igrice, kojima ubijam dosadu u pauzama na poslu koristim i ozbiljnije alate koji mi pomažu da bolje organiziram svoje vrijeme. Iako ga osobno ne koristim, Marketplace iliti oglasnik na hrvatskom, među popularnijim je alatima. Naime, ova mreža zamišljena je kao servis za mlade. Pa tako postavljanjem oglasnika u vlastiti profil možete prodavati ili mijenjati skripte, tražiti honorarne poslove za poboljšanje budžeta džeparca ili pak ako negdje putujete jednostavno zatražite da vam netko objasni što vidjeti, gdje klopati i slično. I tako u beskonačnosti, svakim danom mreža se širi stoga ne čudi da su Facebook prozvali novim internetom, a njegovog izumitelja Marka Zuckerberga novim Bill Gatesom.
 Ispiši članak
 Pošalji članak na e-mail
 Komentiraj članak
|
Hosteler je magazin za mlade
globetrottere i vlasnike EURO<26 iskaznica. Magazin
izdaje Hrvatski ferijalni i hostelski savez 4 puta godišnje
u 15 000 primjeraka. Besplatno se distribuira svim članovima
te po srednjim školama (uz preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa),
fakultetima i drugim mjestima od interesa
mladih.
Magazin je djelo mladih volontera koji vas pozivaju
da im se pridružite u njihovom radu s ciljem popularizacije
djelatnosti i aktivnosti mladih.
Magazin "Hosteler" je kao periodična
tiskovina prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem
1276.
|
